Autor: razred 1. razred niže srednje škole Volissos Gimnazija, GR
PARTNERI:
razred 1. razred niže srednje škole, Srednja škola Olympion, CY; razred 1. razred viša srednje, TŠ Vela Luka, HR
Uvod
Plastika u moru (photo Eftichia Vlysidou)
Plastika je materijal koji se zbog svoje izdržljivosti široko koristi u ljudskim aktivnostima.
Plastični otpad nalazi se posvuda u moru (i ne samo u moru) u velikim količinama. Raspon uporabe i trajnost materijala čine onečišćenje plastikom posebno opsežnim i teškim za kontrolu. S vremenom se plastični otpad raspada na sve manje komade, koji se otkrivaju i u vodi i na tlu i u zraku. Oceani sadrže više od 5 bilijuna komada plastike, koji uglavnom dolaze iz otpada i neprestano se razlažu na manje čestice. Indikativno, 96% plastičnih komada prikupljenih u uzorku voda sjevernog Atlantika bila su mikroskopska vlakna. Osim toga, male plastične granule koje se koriste u mnogim proizvodima kao što su sapuni, paste za zube, pa čak i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda također završavaju u morima.
Razgradnja plastike ima ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje. Što je čestica manja, organizam je lakše apsorbira i prodire u lanac ishrane i ljudska tkiva. Istodobno, taloženje onečišćenja na površini plastike značajno se povećava kada se ona raspadne na manje komade. Kada se zrno plastike raspadne na sitne čestice, ukupna površina čestica je tisućama puta veća od izvorne. Mikročestice nije lako otkriti, kao što su veliki, vidljivi komadi plastike. Oni ostaju nevidljivi, ali ih konzumiraju plankton, ribe i druge životinje, apsorbiraju ih razni organizmi i završavaju u lancu ishrane.
Pitka voda u mnogim zemljama sadrži plastične čestice. Opsežne analize vode iz slavine diljem svijeta otkrile su da 83% uzoraka sadrži plastična vlakna. Sitne plastične čestice pronađene su i u morskoj soli i školjkama. Mnoge ribe gutaju čestice misleći da su plankton: komadići plastike pronađeni su u utrobi i tkivu riba i ptica. Plastika upija onečišćujuće tvari koje se šire u okoliš i prenose do riba i ptica i u atmosferi. Vlakna od boja, sintetičke odjeće i automobilskih guma (odvajaju se trenjem na cesti) vise u zraku. Te su čestice "idealne" veličine za ulazak u dišni sustav: imaju sličan promjer kao inhalacijski lijekovi za liječenje astme. Mnoge od mikročestica, vlakana i kemikalija koje završavaju u ljudskim tkivima više puta su pronađene u mozgu, mišićima, mlijeku, krvi i raznim drugim dijelovima tijela. Takve čestice i tvari prodiru uglavnom kroz probavni i dišni sustav, ali i kroz kožu.
Sada se postavlja pitanje koliko plastične čestice koje su dokazano prisutne u tvarima koje jedemo, pijemo ili dodirujemo utječu na zdravlje. Neki od najdefinitivnijih odgovora na ovo pitanje dala su istraživanja o toksičnosti određene plastične ambalaže. Prema studiji (2018.), plastika je pronađena u ljudskom probavnom sustavu. Budući da plastika preplavljuje naše živote, nije jasno da li je udišemo, pijemo, jedemo ili sve navedeno. Trenutni izračuni pokazuju da prosječna odrasla osoba u tjedan dana proguta plastiku koliko ima kreditna kartica. Stoga je pronalaženje rješenja problema od posebne važnosti.
Ekološka i znanstvena tijela predlažu poduzimanje učinkovitih mjera za rješavanje problema, kao što je zamjena plastike papirom, korištenje bioplastike i plastike koja se može reciklirati.
