Autor:
Uvod
Otok kao specifičan ekosustav
Naš otok jednom davno nije bio otok. Tada je Europom vladao led, a razina Jadranskog mora je bila oko 100 metara niža. No, prije otprilike 11 700 godina započelo je zagrijavanje atmosfere koje je uzrokovalo porast razine mora. Od tada je dio kopna na kojemu živimo postao otokom, morem izolirani ekosustav. Promjena klime uzrokovala je veliku promjenu flore i faune. I sam čovjek je postupno kroz ta razdoblja doživljavao svoje promjene. Postupno je prestajao biti lovac i sakupljač plodova jer je naučio kako uzgajati životinje i obrađivati zemlju. Tada je i on postao čimbenik koji mijenja okoliš.
Otok je specifičan ekosustav jer je relativno malen i izoliran. Stoga utjecaj neke dominantne vrste može doći do posebnog izražaja. U kolikoj mjeri je čovjek utjecao na druga živa bića (floru i faunu) s kojima dijeli ovaj komadić kopna?
Naše istraživanje voditi će nas od povijesnih razdoblja otoka do sadašnjosti. Proučavajući internetske izvore moći ćemo razotkriti je li i u kolikoj mjeri okoliš u kojemu danas živimo rezultat ljudskog utjecaj. Također, suočiti ćemo se s našim današnjim načinom života te ga kritički analizirati u kontekstu utjecaja na druga živa bića i nas same. Pokušat ćemo prepoznati bioraznolikost kao istinsko bogatstvo koje je preduvjet kvalitetnog života. Sva naša istraživanja i zaključci dovesti će nas u poziciju u kojoj ćemo moći promisliti o budućnosti: Kakvom je želimo za sebe i svoje potomke? Je li ta budućnost neovisna o našem okolišu ili je ipak suštinski s njim povezana? Mnoga važna pitanja čijim odgovaranjem možemo već sada preusmjeriti svoj način života. Vjerujem da ćemo u kvalitetnoj debatnoj raspravi zajedno doći do mudrih odgovora.
Ciljevi učenja
- učenik se koristi pouzdanim internetskim izvorima iz kojih preuzima potrebne informacije
- učenik se koristi digitalnim (web) alatima kojima se grafički predstavljaju podatci
- učenik poznaje promjene u okolišu otoka kroz povijest i njihove uzroke
- učenik može opisati bioraznolikost
- učenik uočava važnost biorazolikosti za kvalitetan život
- učenik osmišljava postupke očuvanja i podupiranja bioraznolikosti
- učenik samostalno može navesti i prepoznati neke ljekovite biljke
- učenik navodi načine korištenja ljekovitog bilja: ljekoviti pripravci - npr. čajevi, eterična ulja, tinkture, korištenje u gastronomiji (začinsko bilje, mirodije)…
- učenik poznaje neke dobrobiti korištenja ljekovitog bilja za ljudsko zdravlje
- učenik može procijeniti utjecaj pesticida i herbicida na ljekovito bilje i zdravlje čovjeka
- učenik poznaje tipične lokalitete šuma u Hrvatskoj
- učenik opisuje opće karakteristike pojedinih tipova šuma u Hrvatskoj
- učenik navodi najpoznatije primjere biljnih i životinjskih vrsta u pojedinim hrvatskim šumama
- učenik procjenjuje zastupljenost pojedinih biljnih i životinjskih vrsta u hrvatskim šumama
- učenik povezuje reljefno-klimatska obilježja geografskih lokaliteta u kojima se nalaze hrvatske šume s obilježjima/prilagodbama pojedinih biljnih i životinjskih vrsta koje u njima obitavaju
- učenik navodi (ljudske) faktore koji u današnje vrijeme najviše ugrožavaju opstojnost šuma u Hrvatskoj
- učenik objašnjava načine kako pojedini faktori negativno utječu na “život” šuma u Hrvatskoj
- učenik posjeduje svijest o bogastvu, raznolikosti i očuvanosti hrvatskog šumskog pokrivača
- učenik aktivno sluša
- učenik je tolerantan i sposoban prihvatiti drugačija stajališta i mišljenja
- učenik artikulirano i argumentirano iznosi svoje mišljenje
- učenik sagledava problem s više aspekata
- učenik aktivno radi u timu i suradnički uči
Zadatak
Učenici istražuju Prirodu (prepoznavaju ljekovito bilje te različite biljne i životinske vrste)
1. dio (Povijest)
(Učenike je potrebno podijeliti u četiri tima. Svaki tim ima svoj specifični zadatak koji je vezan uz važna razdoblja i događaje iz povijesti otoka koji su utjecali na promjenu otočkog ekosustava.)
1. tim: Koristeći se internetskim izvorima istražite razdoblje grčkog, rimskog i mletačkog vladanja otokom.
2. tim: Koristeći se internetskim izvorima istražite razdoblje austro-ugarske vladavine otokom.
3. tim: Koristeći se internetskim izvorima istražite razdoblje nakon Velikog rata.
4. tim: Istražite utjecaj prirodnih nepogoda (suše, požari i slično) na otočki ekosustav.
Svaki tim vodi svoj dnevnik istraživanja u nekom alatu za zajedničko dijeljenje dokumenta. Smjernice za provedbu istraživanja su:
- Vremensko razdoblje u godinama
- Izgled okoliša (flora i fauna) prije, tijekom i nakon specifičnog razdoblja
- Promjene u broju stanovnika tijekom specifičnog razdoblja
- Promjene u uvjetima i načinu života tijekom specifičnog razdoblja
Dnevnik učenici vode u tekstualnom obliku uz dodavanje fotografija i videozapisa. Također, navode sve internetske izvore koje su koristili tijekom istraživanja (prilažu poveznice). Po završetku istraživanja svaki tim pojedinačno izrađuje svoju prezentaciju (PowerPoint ili slični alat) kojom ostalim timovima predstavlja svoje rezultate. Nakon toga svi timovi zajedno izrađuju “biološku otočnu lentu vremena” za što koriste neki od alata za izradu infografike (Piktochart, Canva ili slični alat). Cilj ove aktivnosti je da učenici sistematiziraju rezultate svih istraživanja prikazom osnovnih informacija:
- Razdoblje u povijesti otoka
- Promjena otočne flore i faune
- Promjena broja stanovnika
- Promjena uvjeta i načina života
- Važni događaji koji su utjecali na otočni ekosustav
2. dio (Sadašnjost)
“Prva priča – Ljekovito bilje”
(Kroz terensku nastavu i radionicu bioraznolikosti želja nam je da učenici osvijeste koliko je važna svaka pa i najmanja biljka i životinja jer imaju svoje mjestu u biološkom lancu. U današnje doba svjedočimo izumiranju brojnih biljnih i životinjskih vrsta i to predstavlja vrlo bitan i velik problem. Temu bioraznolikosti ćemo afirmirati kroz proučavanje ljekovitog bilja. Otok Korčula kao dio Dalmacije i Mediterana obiluje velikim brojem ljekovitih biljaka, kultiviranih i samoniklih. Želja nam je da učenici shvate važnost ljekovitog bilja, da ga znaju prepoznati (bar neke vrste ) i koristiti. Kroz poučavanje učenika o ljekovitom bilju, želimo osvijestiti potrebu za njegovim očuvanjem, kultiviranjem i korištenjem. Postoje brojni dokazi/zapisi koji ukazuju na veliku mogućnost upotrebe bezreceptnih lijekova, a većina bolesti ili oboljenja koje se tretiraju bezreceptnim lijekovima mogu se liječiti ljekovitim kultiviranim biljem ili biljem iz prirode.)
Većina ljudi kad osjeti čak i najmanju bol u tijelu, najčešće odmah odlazi u apoteku po neki od farmaceutskih pripravaka. Međutim, Priroda nam nudi besplatnu i kvalitetnu alternativu za koju se treba malo više potruditi, ali se isplati! Krenimo zajedno u istraživanje velike biljne ljekarne.
“Druga priča – Šumska vegetacija Hrvatske”
“Učenicima će se skrenuti pažnja na šumska staništa kojima smo okruženi te će se ispitati njihova predznanja i dosadašnja iskustva oko ove tematike. Također će ih se potaknuti na ponavljanje i prisjećanje obrađenog gradiva iz geografije i biologije, koje je vezano u geografska obilježja Hrvatske te uz karakteristike šuma kao staništa živog svijeta.
U uvodnom dijelu se bitno dotaknuti i gorućih pitanja oko ugrožavanja i potreba zaštite šumskog pokrivača uslijed utjecaja raznih produkata suvremenog načina života. Učenici će, pomoću web-izvora, istražiti obilježja pojedinih šuma Hrvatske. Istraživanje ne uključuje samo prikupljanje odgovarajućih informacija, već i izvođenje potrebnih zaključaka vezanih uz obilježja pojedinih geografskih lokaliteta u Hrvatskoj. Svoje uratke će učenici, u konačnici, prezentirati jedni drugima čime će se potaknuti odgovarajuća rasprava i kritičko promišljanje.)
3. dio (Budućnost)
Debata – Treba li Kočje postati turistička destinacija?
(Ovaj dio SeedQuesta posvećen je debati. Kako bi učenici, tokom ovoga projekta osvijestili nužnost očuvanja prirode, iznimno je važno potaknuti ih na razmišljanje. Tokom pripreme debate učenici će prikupljati argumente te aktivno razmišljati o važnosti očuvanju šuma. Za osobni razvoj učenika kao cjelovite osobe važno je da činjenice ne prihvaćaju kao nešto konačno već da se prema informacijama koje primaju, stavovima i vrijednostima odnose kritički.)
4. dio
Posljednji dio SeedQuesta usmjeren je prezentaciji cjelokupnog procesa u prezentacijskom alatu Sway. Uz pomoć navedenog alata učenici će kreirati stranicu na kojoj će biti dostupne sve relevantne informacije o šumama otoka Korčule, povijesnom razvoju, flori i fauni, klimi, začinskom bilju i utjecaju čovjeka na ekosustav otoka. Svakom članu tima biti će dodijeljen određeni dio koji mora izraditi. Učenici međusobno mogu izmjenjivati ideje i načine na koji bi prezentirali određeni sadržaj. Sadržaj će biti potkrijepljen fotografijama, videozapisima i ostalim vizualnim alatima (kao što su infografike izrađene u alatu Venngage) kako bi stranicu učinili što preglednijom i zanimljivijom.
Proces
1. dio
Učenike je potrebno podijeliti u četiri tima. Svaki tim istražuje različito razdoblje otočne povijesti, ali uz naglasak na karakteristični “otisak” razdoblja na ekosustav. Unutar timova učenici raspodjeljuju obaveze, a svi imaju pristup zajedničkom dokumentu dnevnika istraživanja. Potrebno je da vlastite rezultate istraživanja usporede s drugima uz kritičan odnos prema izvorima informacija. Po završetku istraživanja, tim na temelju dnevnika istraživanja izrađuje prezentaciju kojom predstavlja važne zaključke svoga istraživanja. Prilikom istraživanja, timovima su savjetovani neki web-izvori informacija.
2. dio
“Prva priča – Ljekovito bilje”
Terenska nastava: učenici su u rezervatu šumske vegetacije - Kočje, otok Korčula. Učenike ćemo podijeliti u 5 grupa. Svaka grupa će dobiti ime po nekoj endemskoj biljci RH. Ime grupe i kratak opis endemske biljke učenici će dobiti u QR kodu. Primjerice, Hrvatska perunika:
A) Bioraznolikost
Učenicima podijeljenim u 5 grupa dan je komad konopa (dug 5 m). Svaka grupa ima zadatak pronaći „otok“ s najviše različitih biljnih i životinjskih vrsta, te ih prepoznati što više.
Učenicima je nakon aktivnosti potrebno objasniti razlog analize tog „mikrokozmosa“- taj mikrokozmos je dio većeg, veći još većeg. Na kraju zaključujemo da taj mikrokozmos čini Zemlju ovakvu kakvu danas poznamo. Dakle, taj mali komad zemlje je jako bitan u čitavom biološkom lancu.
B) Prepoznaj me!
Prepoznavanje jestivog, ljekovitog samoniklog bilja u prirodi.
C) Uvod u temu.
Nastavnik korist ppt prezentaciju prilikom opisa ljekovitog bilja.
Učenici koristeći aplikaciju Mentimeter zapisuju termine tj. asocijacije - ključne riječi na temu.
D) Istraži me!
Učenike ćemo podijeliti u parove . Svaki par će dobiti jednu ljekovitu biljku (ružmarin, origano, majčina dušica, bosiljak, lovor, peršin). Učenici trebaju pretraži Internet - cilj je pronaći glavne informacije vezane uz biljku: nazivlje, stanište, primjena, ljekovitost odnosno primjenu (jezgrovite i sažete informacije). Tražene informacije treba zapisati na papir. Za ovu aktivnost učenici imaju 15 minuta. Svaka grupa izlaže pred razredom ključne informacije zapisane na papir. Za vrijeme učenikova izlaganja na LCD platnu je slika biljke o kojoj se govori.
E) Herbicidi, pesticidi, da ili ne?
Učenici pogledaju kratki YT zapis o pesticidima
https://www.youtube.com/watch?v=GLllZ-qiXJA
Nastavnik dodatno pojasni upotrebu/korištenje/namjenu herbicida, te utjecaj herbicida na bilje uopće, pa i samoniklo bilje uopće i ljekovito bilje.
Zadatak za učenike: učenici su podijeljeni u 3 grupe.
Dvije grupe su proizvođači jabuka, jedna grupa koristi herbicide, a druga na koristi.
Proizvođači jabuka, trebaju opravdati korištenje odnosno ne korištenje herbicida odnosno pesticida.
Treća grupa - ostatak razreda procjenjuje gdje će i zašto kupiti jabuke.
G) Sve smo naučili
Rekapitulacija gradiva putem aplikacije Kahoot!
“Druga priča – Šumska vegetacija Hrvatske”
Učenike ćemo podijeliti u tri radne grupe. Svaka grupa će, pomoću zadanih web-izvora, istražiti pojedini tip šuma u Hrvatskoj (panonske, gorske i primorske šume). Osim zadanih web-izvora, učenici će moći koristiti i vlastite izvore (knjige, časopise, usmena kazivanja stručnjaka…), koje će na kraju morati naznačiti.
Svoja istraživanja učenici će iskazati pomoću njima odgovarajućeg prezentacijskog alata (pp-prezentacija, prezi-prezentacija…), koje će podijeliti s učenicima iz ostalih grupa. Nakon izlaganja svake grupe učenika, odradit će se vršnjačko vrednovanje, kritičko promišljanje o obrađenoj tematici te izvođenje zajedničkih zaključaka. Prezentiranje i timski rad učenika svo vrijeme usmjeravaju i modeliraju nastavnici.
3. dio (Budućnost)
Debata – Treba li Kočje postati turistička destinacija?
Debata je formalizirana rasprava u kojoj afirmacijska ekipa (A) brani (zastupa), a negirajuća ekipa (N) osporava (pobija) unaprijed zadanu tezu. Pravila za provedbu debate su:
1. Svaka se ekipa sastoji od 3 člana (A1, A2, A3 vs. N1, N2, N3).
2. Prvi govornici u ekipama mogu govoriti najviše 6, dok drugi i treći govornici govore najviše pet minuta.
3. Unakrsno ispitivanje traje 3 minute.
4. Svaka ekipa ima pravo na ukupno 8 minuta za dogovaranje( kao i vrijeme za razmišljanje). 5. Vrijeme za razmišljanje se ne može koristiti tijekom govora ili unakrsnog ispitivanja. Osim ovih ograničenja, ekipe koriste vrijeme za dogovaranje kako im odgovara.
6. Mjeritelj vremena se brine da se sudionici debate pridržavaju vremenskih ograničenja. Njegova je uloga da tijekom debate govornicima pokazuje koliko im je vremena još preostalo, za to koristeći unaprijed dogovorene znakove.
7. Govornici govore stojeći. Čitanje govora nije dopušteno.
8. O pobjedniku debate odlučuje sudac.
9. Sudac odlučuju o pobjedniku isključivo na osnovu pokazane kvalitete debatiranja. Osobna uvjerenja sudaca o tezi ne smije pritom igrati nikakvu ulogu.
10. Suci trebaju usmeno obrazložiti svoju odluku kako bi pomogli ekipama da uče na osnovu svojih vlastitih izvedbi. Evaluacija mora biti neutralna i konstruktivna.
11. Tijekom debate nisu dopuštene nikakve upadice ili komentari. Debatanti se moraju vladati pristojno, uvažavajući oponente i suzdržavajući se od pretjerane agresivnosti u govoru.
TIJEK DEBATE
- Govor A1 (6 min)
- N3 unakrsno ispituje A1 (3 min)
- Govor N1 (6 min)
- A3 unakrsno ispituje N1 (3 min)
- Govor A2 (5 min)
- N1 unakrsno ispituje A2 (3 min)
- Govor N2 (5 min)
- A1 unakrsno ispituje N2 (3 min)
- Govor A3 (5 min)
- Govor N3 (5 min)
- Slušanje presude
PRIPREMA DEBATE TEZA SHVATITI BIT PROBLEMA
1. Shvatiti značenje ključnih riječi u tezi.
2. Pronaći određenu točku spora afirmacijske i negacijske strane (uvijek je to vrijednost ili princip).
3. Pokušavajući shvatiti zašto bi netko zastupao A stranu, a netko N stranu, definirati ključne dileme i iz toga glavne razloge i kriterije.
ODREDITI KRITERIJ i objasniti ga STVORITI ARGUMENTE Na osnovi točke 3. nabacivanjem i zapisivanjem ideja, te naknadnim grupiranjem i vrednovanjem stvoriti argumente ISTRAŽIVATI - podijeliti materijale i zadatke za istraživanje - pronaći dokaze.
Evaluacija
- Učenici su upoznati s promjenama u okolišu promjene u okolišu
- Učenici znaju opisati termin “bioraznolikost”
- Učenci uočavaju važnost bioraznolikosti
- Učenici zaju smostalno može navesti i prepoznati neke ljekovite biljke
- Učenici znaju navesti načine korištenja ljekovitog bilja
- Učenici znaju procjeniti potrebu trošenja herbicidsa i pesticida
- Učenici poznaju tipične lokalitete šuma u Hrvatskoj
- Učenici znaju navesti opće karakteristike pojedinih tipova šuma u Hrvatskoj
- Učenici znaju navesti ljudske faktore koji u današnje vrijeme najviše ugrožavaju opstojnost šuma u Hrvatskoj
- Korištenje pouzdanih izvora na internetu
- Korištenje digitalnih alata
- Učenik aktivno sluša
- Učenik je tolerantan i sposoban prihvatiti drugačija stajališta i mišljenja
- Učenik artikulirano i argumentirano iznosi svoje mišljenje
- Učenik sagledava problem s više aspekata
- Učenik aktivno radi u timu i suradnički uči
Zaključak
Kroz ovaj SeedQuest učenici su upoznati koliko su važne šume i koliko je važno očuvanje šuma. Učenici su naučili vrste šume u Hrvatskoj, vrste ljekovitog bilja i način korištenja ljekovitog bila. Osim toga učenici su osvjestili važnost šume i bilja općenito te očuvanja ekosistema i bioraznolikosti.
