Autor:
Uvod
Posjet uvali Žitna na otoku (Jakica Pecotić)
Tema našeg Seedquesta je Obala kao socioekonomska i kulturna vrijednost. Područje u kojem ljudi žive utječe na način života ljudi koji se razlikuje onoliko koliko se razlikuje geografska specifičnost prostora. Hrvatska je geografski raznolika, tako da se od naših sunarodnjaka razlikujemo u mnogo stvari, počevši od zanimanja koje odabiremo, kultura koje uzgajamo, hrane koju jedemo i načina na koji je pripravljamo, poslova koje radimo i sl. Posljednjih godina vidljiva je velika razlika u životu ljudi s obalnih područja i unutrašnjosti. Moderan način života u svijetu doveo je do promjene stanja u Hrvatskoj. Nekad poznata kao siromašna regija, Dalmacija je postala popularna turistička destinacija.
Mi se orijentiramo na naš otok. Činjenica je da smo drugačiji od drugih hrvatskih otoka, a njih ima dosta. Naša je povijest bogata i duga. Korčula je stoljećima nastanjena. U skladu s posebnostima obalnog područja, otočani su oblikovali specifičan način života koji ih je stoljećima izdržavao i stavljao na scenu velikih povijesnih događaja Mediterana. Istražit ćemo kako se nekada živjelo, koja su se zanimanja odabirala, od čega se zarađivalo, što se uzgajalo, lovilo i sl. Analizirat ćemo kako je nekadašnji način života ljudi utjecao, oblikovao, mijenjao, je li uništio ili obogatio ekosustav obale otoka Korčule. Kako su se ljudi nosili sa nedostatkom zemlje, kako su je čuvali i kako je to utjecalo na izgled otoka (mjesta i polja) Je li nekadašnja neimaština sasvim slučajno sačuvala ekosustav?
Bavimo se i proučavanjem današnjeg načina života otočana. Utjecaj promjena u svijetu odražava se i na naš način života. Nekad glavne grane privrede polako padaju na ljestvici ili čak potpuno nestaju, a turizam zauzima prvo mjesto. Ostale grane privrede kojima se bave ljudi na otoku većinom se također baziraju na turizam. Maslinarstvo i vinogradarstvo doživljava renesanu, dapače, razvijaju se i dosežu razinu kvalitete koju ranije nisu imali. Zato se bavimo pitanjima kao što su koje su to glavne gradne privrede kojima se otočani bave i zašto. Koja se zanimanja odabiru, što se uzgaja, što se lovi i slično. Istražit ćemo kako moderan način života ljudi utječe na ekosustav našeg otoka te ćemo osmisliti kako možemo smanjiti negativan utjecaj na obalni ekosustav pritom ne zanemarujući potencijal jedne od naših najvažnijih djelatnosti- turizma.
Ciljevi učenja
- Učenici će moći usporediti primorski način života na otoku nekada i sada
- Učeici će moći procijeniti utjecaj nekadašnjeg i današnjeg načina života ljudi na obalni ekosustav otoka Korčule
- Učenici će osmisliti načine smanjivanja negativnog utjecaja modernog načina života na obalni ekosustav otoka Korčule
- Učenici će moći osmisliti svoj primjer održive turističke ponude otoka Korčule
Zadatak
Učenici raspravljaju o temo obale (Jakica Pecotić)
Učenici će u grupama istraživati način života ljudi na otoku Korčuli nekada i sada. Kada svaka grupa prikupi dovoljno materijala, učenici će prezentirati jedni drugima što su istražili kako bi mogli usporediti primorski način života nekada sa primorskim načinom života sada.
-
Učenici će procijeniti posljedice nekadašnjeg i današnjeg načina života ljudi na ekosustav obale kako bi uvidjeli kako način života ljudi utječe na prirodni ekosustav. Učenici brainstormingom osmišljavaju načine smanjivanja negativnog utjecaja modernog načina života ljudi na obalni ekosustav otoka Korčule.
-
Učenici kroz debatu raspravljaju o utjecaju turizma na ekosustav obale otoka Korčule kako bi donijeli zaključke o negativnim posljedicama, ali i budućem potencijalu turizma.
-
Učenici posjećuju grad Korčulu i otok Vrnik pokraj Korčule kako bi upoznali bogatu kulturu i tradiciju ovih mjesta, kao i njihov važan povijesni utjecaj na život ljudi. Na izletu učenici imaju priliku upoznati primjere kako tradiciju i prirodne resurse iskoristiti u turističke svrhe na održiv način koji dugoročno neće uništiti ekosustav obale (Vrnik Arts Club- primjer kako je zapušteni kulturni objekt autentično preuređen i prenamijenjen u turističke svrhe, “škraping”- održiva turistička ponuda, priprema tonika od biljke smilje- iskorištavanje prirodnih resursa na održiv način).
-
Učenici osmišljavaju primjer turističkog sadržaja koji ujedinjuje tradicionalne djelatnosti otoka Korčule i suvremenu turističku ponudu temeljenu na principu dugoročne održivosti i odgovornosti (organiziranje ratatlona- ratarski triatlon ili pentatlon). Na taj način učenici promišljaju o potencijalu otoka Korčule kao poželjne turističke destinacije, ali i mjesta za život.
Proces
-
Učenike dijelimo u dvije grupe.
-
Jedna grupa istražuje način života ljudi na otoku nekad, a druga grupa istražuje način života ljudi na otoku danas, prema materijalima koje će pronaći u SeedQuest Resources section.
-
Učenici će se u svojemu istraživanju također voditi pitanjima pripremljenima od strane nastavnika (Kako obala/primorski krajolik utječe na izbor zanimanja i način života?, Kakva je bila ekonomska dobit od ovih djelatnosti nekada/kakva je danas?, Koje promjene donosi modernizacija u poljoprivredi i ribarstvu?, Kakav je bio utjecaj spomenutih djelatnosti na ekološki sustav nekada/kakav je danas? Je li moguća iskoristivost spomenutih djelatnosti u turističkom smislu?, itd.).
-
Grupe intervjuiraju ljude o pitanjima bitnima uz temu koju proučavaju
-
Grupe izrađuju prezentaciju o svome istraživanju
-
Grupe izlažu jedni drugima svoj rad i prezentacije
-
Grupe, uz vodstvo nastavnika, zajedno raspravljaju i procjenjuju utjecaj načina života ljudi na ekosustav obale nekada i sada
-
Brainstorming, uz vodstvo nastavnika, o tome kako smanjiti negativan utjecaj ljudi na ekosustav obale otoka Korčule (svi učenici)
-
Debata (svi učenici, uz vodstvo nastavnika): primjer teme- Moderan način života utječe na ekosustav obale više nepovoljno nego što je utjecao nekadašnji način života ili Turizam nužno uništava ekosustav ili Turizam donosi više dobrobiti nego što šteti našemu mjestu
-
Zajednički odlazak na izlet u grad Korčulu, te otočiće Badija i Vrnik uz pratnju stručnog vodiča - priča o nekada i sada, primjeri održive turističke ponude
-
Učenici osmišljavaju održivu turističku ponudu odnosno sadržaj (organizacija ratatlona)
-
Tijekom procesa osmišljavanja održivog turističkog sadržaja, učenici trebaju razmisliti o sljedećim pitanjima: koji su potencijali i slabosti otoka Korčule kao poželjne turističke destinacije i mjesta za život (primjerice kroz SWOT analizu), kome će sadržaj biti namijenjen, koje karakteristike održivog turizma će sadržaj imati, te kako “prodati” svoj finalan produkt.
Evaluacija
- Kakav je utjecaj okoliša na život ljudi?
- Kakav je utjecaj života na okoliš?
- Zašto moramo sačuvati okoliš?
- Kako možemo čuvati ekosustav obale
- Organizacija
- Kritičko mišljenje
- Govorništvo kako na materinjem tako i na engleskom jeziku
- Kreativnost
- Komunikacija na materinjem i na engleskom jeziku
- Digitalna kompetencija
- kulturna svijest i izražavanje
Evaluacija će se provesti u obliku ankete da dobijemo povratnu informaciju koliko je učenicima bilo zanimljivo i korisno učiti putem ove metode.
Također, provest će se i vršnjačko vrednovanje - učenici će jedni drugima osmisliti pitanja i/ili zadatke putem kojih će se prisjetiti naučenog i provjeriti koliko su zapamtili bitnih informacija koje su im bile dostupne u izvorima i kroz interakciju s ljudima koje su intervjuirali.
Zaključak
Učenici su osvijestili koliko ljudsko djelovanje može imati utjecaja na okoliš u kojemu žive i iz kojega crpe osnovne namirnice za život. Također, osvijestili su i koliko nekontrolirano djelovanje na okoliš može promijeniti način života jednoga mjesta te kako može utjecati na očuvanje tradicije (npr. Smanjenje ribljeg fonda dovodi do okretanja novim gospodarskim granama i zapostavljanjem jedne drevne otočke djelatnosti).
Najvrijednije znanje koje su usvojili odnosi se na razvijanje odgovornog i održivog turizma te na primjenu ekoloških načina proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i održavanja ravnoteže u morskom eko-sustavu.
Linkovi
Kako se gradila industrija u Veloj Luci
http://stav.cenzura.hr/kako-se-gradila-industrija-u-veloj-luci/
Održavanje tla u vinogradu
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vinogradarstvo/agrotehnika-vinograda/odrzavanje-tla-u-vinogradu
Odjeljak za nastavnike
Napomene o korištenim metodama:
- intervju: pitanja za intervju osmišljavaju nastavnici u suradnji s učenicima nakon proučavanja materijala o temi o kojoj će se razgovarati. Učenici i nastavnici zapisuju pitanja koja smatraju bitnima, a potom svi zajedno biraju (prema zajedničkoj procjeni) ona koja su najrelevantnija i iz kojih se očekuje da će se najviše zanimljivih i ključnih informacija dobiti.
- power point: učenici prije izrade i izlaganja power point prezentacije dobivaju detaljne upute kako treba izgledati power point prezentacija i koja su pravila pri izlaganju iste
- debata: prije odvijanja same debate učenike je potrebno upoznati s pravilima debatiranja te pratiti tijekom cijelog procesa i usmjeravati grupe ako se odmaknu od teme ili se ne pridržavaju pravila
Napomene o realizaciji Seedquesta:
Zbog nestabilnih vremenskih prilika bili smo primorani organizirati izlet ranije od planiranog te smo regoranizirali redoslijed aktivnosti. Prvo smo učenike vodili na izlet u Korčulu i na otočić Vrnik kako bi upoznali tradicionalne zanate. Nakon izleta uslijedio je sastanak tima i zajedno se raspravljalo o temi te su učenici podjeljeni u planirane dvije grupe (nekad i sad). Grupe su dobile literaturu i učenici su po grupama istraživali te izrađivali svoje prezentacije kojima objašnjavaju utjecaj života ljudi na obalni eko-sustav. Kada su prezentacije bile gotove, tim se ponovno sastao i grupe su cijelom timu izlagale svoje istraživanje te zaključke istog. Nakon toga je uslijedila debata s tezom “Turizam nužno negativno utječe na eko-sustav obale.” Po završenoj debati uslijedio je brainstorming o ekološki održivom turističkom proizvodu. Zaključak učenika se ipak razlikovao od našeg plana (ratatlon) pa su učenici odlučili da bi tradicionalna berba grožda i tradicionalna prozvodnja vina bila odličan primjer kako turizam napraviti održivim i za svoju ideju su napravili letak (u privitku).
Zbog nepovoljne epidemiološke situacije nismo bili u mogućnosti organizirati intervjue s ljudima koji se bave djelanostima koje su tema našeg seedquesta. Umjesto toga učenici su kroz razgovor s roditeljima i bližom rodbino dolazili do jednako vrijednih informacije. Te informacije uključili su u prezentacije koje su održali jedni drugima.